U biti, čineći ih osjetljivijima na povratne informacije svojih vršnjaka
Ključni zaključci:
- Platforme društvenih medija nude ljudima način povezivanja s prijateljima i obitelji.
- Istraživanja su pokazala da pretjerano korištenje društvenih medija među mladima može biti povezano s negativnim učincima na mentalno i fizičko zdravlje.
- Nova studija sugerira da previše provjeravanja društvenih medija može utjecati na razvoj mozga kod adolescenata.
- Autori studije kažu da bi ove rezultate trebalo uzeti u obzir pri određivanju prednosti i potencijalnih zamki korištenja društvenih medija među mladim tinejdžerima.
Pametni telefoni i platforme društvenih medija kao što su Facebook, Snapchat i Instagram revolucionirali su način povezivanja ljudi. No znanstvenici tek počinju shvaćati utjecaj koji ti uređaji i platforme mogu imati na mlade ljude.
Prethodno istraživanje iz 2021. otkrilo je povezanost između prekomjerne upotrebe pametnih telefona i zdravstvenih problema kod adolescenata i mladih odraslih osoba. To uključuje psihijatrijske, kognitivne i emocionalne probleme, promjene mozga i fizičke probleme.
Gledajući dublje, istraživači sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu pokušali su otkriti utječe li često provjeravanje društvenih medija na funkcionalni razvoj mozga kod mladih ljudi. Njihovo istraživanje objavljeno je u JAMA Pediatrics.
Znanstvenici su angažirali 169 učenika šestog i sedmog razreda ruralne javne škole u Sjevernoj Karolini da provedu studiju. U vrijeme regrutacije, studenti su prijavili koliko često provjeravaju svoje Facebook, Instagram i Snapchat račune. Njihovi su se odgovori kretali od manje od jednom do preko 20 puta dnevno.
Tijekom tri godine, znanstvenici su sudionicima omogućili godišnje snimanje mozga dok su ispunjavali zadatak društvenog poticaja kako bi izmjerili moždanu aktivnost pri predviđanju društvenih povratnih informacija.
Učenici koji su redovito provjeravali svoje društvene mreže pokazali su nižu neuralnu osjetljivost na socijalno iščekivanje u nekoliko regija mozga od onih koji nisu imali takvo ponašanje provjeravanja. Štoviše, skeniranje mozga pokazalo je povećanu aktivnost u regijama mozga tijekom socijalnog iščekivanja kod učenika s čestim ponašanjem provjeravanja.
Autori studije sugeriraju da bi često provjeravanje društvenih medija moglo biti povezano s promjenama u osjetljivosti mozga na društvene nagrade i povratne informacije o kazni. U biti, čineći ih osjetljivijima na povratne informacije svojih vršnjaka. Također može utjecati na psihološku prilagodbu.
“Naše istraživanje pokazuje da bi provjeravanje ponašanja na društvenim mrežama moglo imati dugotrajne i važne posljedice za neuralni razvoj adolescenata, što je ključno za roditelje i kreatore politike da razmotre kada razumiju dobrobiti i potencijalne štete povezane s korištenjem tehnologije za tinejdžere.”
Mitchell Prinstein Ph.D.
U članku u Chapel Hillu , Kara Fox, koautorica studije i doktorandica psihologije, rekla je: “Ovi društveni inputi su česti, nedosljedni i često nagrađivani, što ih čini posebno moćnim pojačivačima koji mogu uvjetovati korisnike da stalno provjeravaju društvene mreže.”
Zdravstvena anksioznost, također poznata kao hipohondrija, stanje je u kojem se osoba pretjerano brine za svoje zdravlje i često pogrešno tumači normalne tjelesne senzacije kao znakove ozbiljne bolesti. Zdravstvena tjeskoba ima potencijal značajno narušiti svakodnevne aktivnosti osobe i uzrokovati povećanu razinu stresa.
Ključni zaključci:
- Zdravstvena anksioznost može biti uzrokovana kombinacijom čimbenika, uključujući traumatične događaje iz prošlosti, ozbiljne bolesti, osobine ličnosti i sklonost uveličavanju situacija ili simptoma.
- Dijagnosticiranje zdravstvene anksioznosti zahtijeva temeljitu procjenu od strane zdravstvenog radnika, uključujući fizički pregled i psihološku procjenu kako bi se razlikovala od stvarne fizičke bolesti.
- Kombinacija kognitivne bihevioralne terapije (CBT) i tehnika svjesnosti može biti učinkovita u upravljanju simptomima i poboljšanju kvalitete života za one koji se bore sa zdravstvenom tjeskobom.
- Traženje stručne pomoći i otvoreni razgovor s voljenom osobom ili nekim u koga imate povjerenja o svojim strahovima i emocijama može značajno utjecati na smanjenje tjeskobe i poboljšanje općeg blagostanja.
U ovom članku bavimo se pokazateljima zdravstvene anksioznosti i istražujemo nekoliko pristupa upravljanju njome.
Zdravstvena tjeskoba – simptomi i uzroci:
Ljudi koji doživljavaju zdravstvenu tjeskobu mogu pokazivati različita ponašanja i obrasce mišljenja koji se vrte oko preokupacije bolešću i zdravljem. Neki uobičajeni znakovi zdravstvene tjeskobe su izbjegavanje ljudi ili mjesta iz straha da se ne razbolite ili zarazite nekom bolešću, opsesivno googlanje bolesti i simptoma, preuveličavanje simptoma i koliko su loši te stalna briga za vlastito zdravlje. Drugi znakovi uključuju zaokupljenost normalnim tjelesnim funkcijama kao što su otkucaji srca ili probava, neprestani razgovor o zdravstvenim brigama s drugima ili ustrajno traženje uvjeravanja od voljenih za zdravlje ili simptome.
Točni uzroci zdravstvene tjeskobe nisu u potpunosti shvaćeni, ali istraživanja sugeriraju da postoji nekoliko čimbenika koji tome pridonose. Jedan od najčešćih uzroka je prethodno iskustvo s ozbiljnom bolešću, bilo osobno ili unutar vaše obitelji ili društvenog kruga. Međutim, mogu postojati i drugi čimbenici kao što su genetska predispozicija, osobine ličnosti poput perfekcionizma ili neuroticizma i okolišni stresori poput gubitka posla ili nedostatka novca. Također, oslanjanje na internet ili društvene medije kao izvor zdravstvenih informacija može pogoršati zdravstvenu tjeskobu.
Normalna zdravstvena briga naspram zdravstvene tjeskobe
Dok je briga o fizičkim simptomima uobičajeno iskustvo, zdravstvena tjeskoba se javlja kada osoba i dalje vjeruje da ti simptomi ukazuju na ozbiljnu bolest. To može dovesti do neodoljivog stresa koji ometa svakodnevne aktivnosti.
Ako je netko zabrinut za svoje zdravlje, traženje liječničkog savjeta je racionalan korak. Međutim, ljudi koji pate od zdravstvene tjeskobe osjećat će se pod velikim stresom čak i ako njihovi medicinski testovi budu negativni i njihovi liječnici im kažu da su zdravi. Zdravstvena tjeskoba je stanje koje nadilazi tipične brige o vlastitom zdravlju i može značajno utjecati na kvalitetu života osobe. To može uzrokovati probleme na poslu ili u školi, u svakodnevnom životu te u stvaranju i održavanju smislenih odnosa.
Što su iracionalni strahovi?
Iracionalni strahovi su neutemeljene i pretjerane brige o ozbiljnoj bolesti unatoč malo ili nimalo dokaza o njenoj prisutnosti. Osobe sa zdravstvenom anksioznošću sklone su katastrofiziranju i tumačenju fizičkih simptoma kao znakova ozbiljnog zdravstvenog stanja, što dovodi do stalne brige i straha. Ti se strahovi često ne temelje na objektivnim medicinskim dokazima i mogu ometati nečiji svakodnevni život.
Kako se dijagnosticira zdravstvena anksioznost?
Zdravstvena anksioznost nekada se nazivala hipohondrija, ali nije uključena kao zaseban poremećaj u posljednjem izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje. Umjesto toga, za ljude koji pate od zdravstvene tjeskobe kaže se da imaju “poremećaj tjeskobe zbog bolesti” ili “poremećaj somatskih simptoma”.
Na primjer, anksiozni poremećaj uzrokovan bolešću je kada je netko zabrinut da će imati ili dobiti ozbiljnu bolest iako nema nikakve ili ima samo blage fizičke simptome. Dok je poremećaj somatskih simptoma kada osoba ima jedan ili više uznemirujućih fizičkih simptoma koji mogu, ali ne moraju biti povezani s temeljnim zdravstvenim stanjem, a ti simptomi značajno utječu na njezin svakodnevni život.
Liječnik će prvo obaviti fizički pregled kako bi isključio sve stvarne zdravstvene probleme prije postavljanja dijagnoze zdravstvene tjeskobe.
Ako je osoba zdrava, njezin liječnik je može uputiti stručnjaku za mentalno zdravlje, koji će vjerojatno postupiti na sljedeći način:
- Izvođenje psihološke procjene, koja uključuje postavljanje pitanja o simptomima osobe, stresnim situacijama, obiteljskoj povijesti, brigama i problemima koji utječu na njihove živote.
- Tražiti od osobe da ispuni psihološku samoprocjenu ili upitnik.
- Raspitivanje o njihovoj upotrebi droga, alkohola ili drugih supstanci.
Mogućnosti liječenja zdravstvene tjeskobe
Ako medicinski stručnjak posumnja da osoba pati od određene razine zdravstvene tjeskobe, uputit će je stručnjaku koji može bolje procijeniti situaciju kako bi odlučio o najboljem liječenju. Mogućnosti liječenja mogu uključivati sljedeće:
- Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT). To je standardni tretman za tjeskobu za zdravlje. Uključuje prepoznavanje i izazivanje negativnih obrazaca mišljenja i uvjerenja o zdravlju, razvijanje strategija suočavanja i postupno suočavanje sa situacijama koje izazivaju tjeskobu.
- Lijekovi. To uključuje antidepresive ili lijekove protiv anksioznosti, koji se također mogu propisati za upravljanje simptomima.
- Terapija i tehnike opuštanja temeljene na svjesnosti. Mogu biti od pomoći u smanjenju tjeskobe i promicanju opće dobrobiti.
- Terapija izlaganjem. Uključuje postupno suočavanje sa strahovitim situacijama, kao što je odlazak liječniku, u kontroliranom okruženju koje pruža podršku.
- Grupe podrške i vršnjačko savjetovanje. Ova opcija može pružiti osjećaj zajednice i smanjiti osjećaj izoliranosti.
Strategije samopomoći
Evo nekoliko učinkovitih strategija samopomoći koje možete isprobati ako osjećate simptome zdravstvene tjeskobe:
- Vježbajte tehnike sabranosti i opuštanja poput dubokog disanja, meditacije ili joge.
- Izazovite negativne misli i iracionalna uvjerenja.
- Ograničite pretjerano provjeravanje simptoma ili traženje uvjeravanja.
- Preoblikujte brige za zdravlje u pozitivnijem svjetlu.
- Potražite podršku od terapeuta ili grupe za podršku.
- Usredotočite se na zdrave životne navike poput tjelovježbe, dobre prehrane i higijene spavanja.
- Umjereno ili izbjegavajte korištenje tvari koje mogu povećati tjeskobu.
- Prepoznajte i riješite izvore stresa ili tjeskobe izvan zdravstvenih problema.
- Razvijte odnos s medicinskim stručnjakom specijalistom i potražite odgovarajuću medicinsku skrb kada je to potrebno.
Zdravstvena tjeskoba može biti stresna i iscrpljujuća, ali moguće je upravljati njome i prevladati je uz ispravnu podršku i vještine suočavanja. Ne zaboravite da traženje stručne pomoći i otvoreni razgovor o strahovima i emocijama mogu uvelike smanjiti tjeskobu i promicati opće dobro.